Poslovni ljudi bar se jednom u životu nađu u situaciji da moraju održati neku vrstu javnog govora, bilo da je riječ o poslovnoj prezentaciji, sastanku ili nekoj drugoj prigodi. Jedan od najvećih problema predstavlja im strah od javnog nastupa, zbog kojeg mnogi čak i dugo izbjegavaju svaku mogućnost da pred određenom skupinom ljudi iznose vlastite ideje i zamisli. Intenzitet straha i treme od javnog nastupa uvelike ovisi o karakteru osobe, ali postoji nekoliko pravila kojima se on može smanjiti ili potpuno ukloniti.
Tema
Mnogima najveći problem predstavlja tema govora, odnosno ono: «Što da im kažem». Nekoliko sati ili dana prije držanja govora stoga valja sjesti i na komad papira napisati nekoliko natuknica odnosno ideja koje želimo prenijeti. Obično je riječ o 5-6 natuknica (ako ih ima više, treba voditi računa o vremenu koje imamo na raspolaganju na izlaganje, pa sažeti ili izbaciti neke od ideja). Nakon zapisivanja ideja pokušajte svaku obogatiti dodatnim podacima ili mislima koje su u vezi s glavnim pojmom.
Priprema
Govor se može držati na tri načina: govoreći napamet, uz natuknice ili čitati cijeli govor. Prvi način prikladan je za one koji su se već izvještili u držanju govora; treći način valja izbjegavati jer to, zapravo, i nije držanje govora, a pritom nećete moći koristiti ostale oblike komunikacije, primjerice neverbalnu. Najbolji način je držanje govora uz nekoliko napisanih natuknica ili dijelova koje vam je teško zapamtiti. Nakon što ste pripremili svoj govor, pokušajte ga održati sami sebi gledajući se u zrcalu. Kad ste zadovoljni izvedbom i govorom, pronađite «žrtvu» (supružnika, kolegu, prijatelja, ...) kojoj ćete održati svoj govor. Od te osobe nakon govora zatražite detaljni komentar onog što su čuli/vidjeli.
Neverbalna komunikacija
Mnoga istraživanja pokazuju veliku važnost neverbalne komunikacije (primjerice, stav o govorniku po Mehrabianu 60 posto određuje neverbalna komunikacija, 23 posto govornikov glas a samo 7 posto tema odnosno ono što je govornik rekao). Neverbalnu komunikaciju čine boja glasa govornika, jačina glasa, tempo govora, izgovor, stanke, geste, mimika, proksemija (udaljenost od publike), pa čak i miris i odjeća koju govornik nosi tijekom govora. Svatko u svakodnevnoj komunikaciji rabi određene geste i mimiku, no pred držanje govora pred većim auditorijem valja obratiti pažnju na to da se korištenje gesti i mimike poveća/smanji – jedini kriterij u odabiru i korištenju gesti je da djelujete «normalno» i opušteno.
Izlaganje
Prije početka govora mnogi osjete veću ili manju tremu. Trema je korisna jer potiče na što bolje izlaganje. Nekoliko minuta prije izlaganja najbolje je otići na neko mirno i osamljeno mjesto i još jednom naglas održati govor. Nakon toga zatvorite oči, triput duboko udahnite i izdahnite i – krenite održati govor. Pred sam početak, ali i tijekom govora imajte na umu da su ljudi koji su vas došli hrpica pojedinaca koji vam se dive što imate hrabrosti javno govoriti – oni se na to vjerojatno još nisu odvažili. Uvijek imajte na umu da je za svaki uspjeh (pa tako i za uspješno izlaganje) potrebna vježba. Poznati američki književnik Mark Twain svoje je glasovite govore, koji su slušateljima zvučali kao da su netom smišljeni, uvježbavao i po tri tjedna.
Koji je najbolji način da se kvalitetno pripremim za izlaganje?
Najčešće pogreške koje ljudi rade kod izlaganja su nejasan cilj izlaganja, nezadovoljenje potrebe slušatelja, loša organizacija, previše nepotrebnih informacija, monotoni glas, neuvjerljiv nastup i čitanje izlaganja. Stoga da biste se kvalitetno pripremili prvo morate imati na umu pogreške koje si ne smijete dozvoliti. Nakon toga potrebno je definirati cilj izlaganja, odrediti koliko će izlaganje trajati,doznati karakteristike ljudi koji će vas slušati, strukturirati izlaganje, pripremiti tehnička pomagala te uvježbati izlaganje.
Nema komentara:
Objavi komentar